TīmeklisRADIOAKTIVNOST. Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je pojava kod pretvaranja atoma da iz njegovog jezgre zrači čestice ili elektromagnetsko zračenje. Atomska jezgra nisu sva u stanju najniže energije, ali prirodna osnova jest da one teže, kao i svaki prirodni sastav stanju niže energije. Tīmeklis2024. gada 5. apr. · Zapuščeni Pripjat FOTO: AP. Po poročanju BBC se je radioaktivnost zaradi premikov ruske vojske na območju v določenem obdobju povečala za 20-krat na 65 mikrosievertov na uro. A kot v dokumentu o Razponu doz ionizirajočega sevanja navaja Ministrstvo za energijo Združenih držav Amerike, bi …
Pravilnik o granicama sadržaja radionuklida u vodi za piće, …
Tīmeklis2024. gada 9. maijs · Scintilacioni brojač. Rad ovog detektora je zasnovan na svojstvu supstance da pod uticajem radioaktivnog zračenja emituje sintilaciju (svjetlucanje) malog intenziteta. Pri prolasku kroz supstancu, naelektrisane čestice uzrokuju jonizaciju I prelazak atoma u normalno (osnovno) stanje, pri čemu atomi ispuštaju vidljivu … TīmeklisRadioaktivnost je proces transformacije atomskog jezgra u drugo atomsko jezgro uz emisiju zračenja i energije. Ovako dobijeno zračenje se zove radioaktivno zračenje. … have a well-thought-out plan
Radioaktivnost - Wikipedija, prosta enciklopedija
TīmeklisPrimjena radioaktivnosti. Radioaktivnost ima svoju primjenu u različitim ljudskim djelatnostima (industrija, energetika, medicina, znanost,…), stoga su one i mjesto … TīmeklisRadioaktivnost. Pojava da neki elementi spontano otpuštaju nevidljivo zračenje zove se radioaktivnost. Ovu pojavu privi je otkrio Anri Bekerel, krajem 19. veka, kod atoma … Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili … Skatīt vairāk Godine 1895. otkrio je W. C.Röntgen zagonetne X-zrake (rendgenske zrake) i izazvao velik interes za svjetlucanje raznih tvari. Ispitujući 1896. fosforescenciju, opazio je A. H. Becquerel da neke uranijeve soli bez … Skatīt vairāk Ionizirajuće zračenje je pojava za koju ljudska osjetila nisu razvijena, za razliku od mnogih drugih pojava u prirodi. Izravne posljedice djelovanja ionizirajućeg zračenja na živi … Skatīt vairāk Svijet u kojem živimo radioaktivan je od svog postanka. Postoji oko 60 radionuklida (radioaktivnih elemenata), koje možemo pronaći u tlu, … Skatīt vairāk Radioaktivne jezgre mogu se dobiti bombardiranjem stabilnih jezgara protonima, alfa-česticama, neutronima i tako dalje. Glavni izvor umjetnih radioaktivnih elemenata su nuklearni reaktori i akceleratori čestica. Tijekom Drugog svjetskog rata Skatīt vairāk Alfa raspad Alfa raspad promjena je atomske jezgre pri kojoj jezgra emitira alfa-česticu, maseni broj A se smanjuje za 4, a atomski broj Z za 2. Primjerice alfa … Skatīt vairāk Vjerojatnost da će se pojedina atomska jezgra raspasti tijekom nekog vremenskog raspona (intervala) ne ovisi o dobi dotične jezgre ili o tome … Skatīt vairāk Aktivnost radioaktivnog uzorka mjeri se u bekerelima (Bq). Aktivnost od 1 Bq znači jedan radioaktivni raspad u sekundi. Kako su aktivnosti uzoraka često vrlo velike u upotrebi je i veća … Skatīt vairāk have a whale of a time là gì